"DRŽAVA NE ŽELI DA UGROZI AUTONOMIJU UNIVERZITETA" Ministar prosvete za Kurir otkrio zašto je inspekcija ušla u rektorat, govorio i o deficitu nastavnika
Dodajte Kurir u vaš Google izborDok srpski učenici osvajaju medalje na najprestižnijim svetskim takmičenjima, obrazovni sistem se suočava sa ozbiljnim izazovom- sve manjim brojem mladih koji žele da postanu nastavnici pojedinih predmeta. Za buduće profesore hemije prijavilo se svega nekoliko kandidata, a slična situacija je i na smerovima za fiziku, matematiku i druge prirodne nauke.
"Autonomija Univerziteta nije iznad zakona"
Jedna od glavnih tema razgovora bila je vanredna inspekcija u Rektoratu Univerziteta u Beogradu nakon spornog glasanja za izbor novog rektora. Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je istakao da država ne želi da ugrozi autonomiju Univerziteta, već da proveri da li je procedura sprovedena u skladu sa pravilima.
- Univerzitet je deo države, partner države. Mi smo kao država osnovali Univerzitet. Oko 80 odsto troškova tog Univerziteta plaća država. Ono što oni imaju jeste apsolutna, gotovo potpuna autonomija u pogledu nastave i nauke i suštinska autonomija u pogledu upravljanja. Dakle, oni su autonomni, a država ih finansijski i na sve druge načine podržava - rekao je Stanković.
On je naglasio da se autonomija ne može koristiti kao argument protiv kontrole zakonitosti rada.
- Očigledno je da nekima normalizacija stanja na Univerzitetu nije u političkom i ličnom interesu. Zbog toga svaki potez države koji je potpuno zakonit i legitiman tretiraju kao nešto što ugrožava autonomiju. Mi autonomiju shvatamo veoma široko. Ona postoji kroz samoregulaciju, kroz izbor ljudi koji upravljaju Univerzitetom, ali to ne znači da Univerzitet može da bude iznad zakona i procedura - rekao je ministar.
Govoreći o samom izboru rektora, Stanković je rekao da će odluka biti doneta tek nakon detaljne analize.
- Spor je nastao u proceduri glasanja, ukoliko je uopšte nastao spor. Mi sada prikupljamo relevantne činjenice i okolnosti koje se odnose na to i podvešćemo ih pod norme koje definišu glasanje. Inspektor mora da radi svoj posao bez pritiska, da napiše precizan i potpun izveštaj i da obrazloži da li je procedura bila ispravna i da li postoje mere koje treba preduzeti - rekao je on.
Kako je dodao, ukoliko se utvrde ozbiljna kršenja procedure, postoji mogućnost i ponavljanja glasanja.
- Ako ima ozbiljnih ogrešenja o proceduru, ta mogućnost postoji. Ali ne bih sada iznosio detalje kako ne bih kompromitovao rad inspektora i samu istragu - rekao je Stanković.
Politizacija Univerziteta
Ministar je govorio i o kritikama dela akademske zajednice koja državu optužuje za mešanje u rad Univerziteta.
- Da bi Univerzitet mogao da sačuva svoju autonomiju, nije brana ministar, nego je brana politizacija Univerziteta. To mora konačno javnosti da bude jasno. Nije problem u državi. Država je u teškim ekonomskim okolnostima koje nije ona izazvala, već su posledica globalnih događanja i ratova, ali je pronašla prostor da izdvoji značajna sredstva za Univerzitet - rekao je on.
Stanković je podsetio na povećanja zarada zaposlenih u visokom obrazovanju.
- Sve što smo mogli da platimo, platili smo. Od većih plata, preko materijalnih troškova za rad, preko pomoći samofinansirajućim studentima. Prošle godine su plate u visokom obrazovanju povećane, a ove godine dodatno za 5,1 odsto. Kada se sve sabere, to je veoma značajan rast zarada - rekao je ministar.
On je ocenio da Beogradski univerzitet ima veliki potencijal i da njegov kvalitet nije sporan.
- Beogradski univerzitet je veoma visoko kotiran na Šangajskoj listi. Neki fakulteti su među prvih 100 u svetu, poput Matematičkog, Veterinarskog i Stomatološkog fakulteta. Mi smo svesni kvaliteta koji postoji i želimo partnerski odnos sa Univerzitetom - rekao je Stanković.
"Imamo đake za svetske medalje, ali nemamo dovoljno nastavnika"
Poseban deo razgovora odnosio se na alarmantne podatke o broju zainteresovanih za nastavničke smerove. Dok učenici Srbije osvajaju medalje na međunarodnim olimpijadama, sve je manje mladih koji žele da predaju predmete poput hemije i fizike.
Ministar je rekao da problem postoji i da će država morati da reaguje.
- Postoji pet fakulteta gde postoji deficit nastavnika – fizika, hemija, matematika, geografija i biologija. Tu moramo da radimo u više pravaca. Za početak, te fakultete treba učiniti atraktivnijim srednjoškolcima. Potrebna je saradnja fakulteta, stručnih udruženja, zavoda za unapređenje nastave i svih koji mogu da doprinesu da se naprave privlačniji programi - rekao je on.
Kako je dodao, jedan od načina jeste i jačanje finansijske podrške studentima koji se odluče za nastavnički poziv.
- Treba obnoviti i ojačati sistem stipendiranja za studente koji biraju nastavničke smerove. Takođe, moramo da unapredimo same programe studiranja, da modernizujemo kurikulume i da ljudima koji odluče da budu nastavnici omogućimo bolji položaj - rekao je Stanković.
On je istakao da nije dovoljno samo povećati plate, već i vratiti ugled profesiji.
- Postoji i ona druga motivacija, a to je odnos profesora prema učenicima. Nastavnik je taj koji treba da probudi radoznalost kod mladih ljudi, da se neko u laboratoriji "zaljubi" u hemiju, fiziku ili biologiju. To je nešto što nijedan sistem ne može da zameni - rekao je ministar.
Veštačka inteligencija da - zamena profesora nije opcija
Govoreći o budućnosti obrazovanja i uvođenju veštačke inteligencije u škole, Stanković je rekao da Srbija mora da ubrza digitalizaciju, ali da tehnologija ne sme da potisne čoveka.
- Veštačka inteligencija ne može da zameni profesora. Ona može da bude pomoć nastavniku, da unapredi nastavu, da pruži nova sredstva za rad, ali čovek ostaje ključni faktor obrazovanja - rekao je on.
Prema njegovim rečima, Srbija trenutno zaostaje za prosekom Evropske unije kada je reč o korišćenju veštačke inteligencije i robotike u nastavi.
- Kod nas je upotreba veštačke inteligencije i robotike u nastavi oko 27 odsto, dok je prosek Evropske unije 36 odsto. Zato moramo da radimo na univerzalnoj digitalnoj pismenosti, da obučimo i učenike i nastavnike, ali i da nabavimo potrebnu opremu i softvere - rekao je Stanković.
On je naveo da je važno sprečiti stvaranje razlika između škola.
- Moramo da povećamo brzinu interneta, kapacitete prosvetnog data centra u Kragujevcu i da opremimo što više učionica za budući tip učenja. Veliki posao je i obuka nastavnika za rad u digitalnim učionicama. Tu imamo saradnju sa Centrom za robotiku i veštačku inteligenciju, ali nam u ovom trenutku nedostaju finansijski resursi da sprovedemo sve planirane obuke - rekao je ministar.
Obrazovanje čeka velika reforma
Stanković je najavio da obrazovni sistem u Srbiji očekuje ozbiljan investicioni ciklus i promene koje će trajati godinama.
- Obrazovanju u Srbiji predstoji jedan investicioni ciklus i ozbiljna, planski vođena i kontrolisana reforma koja će trajati najmanje tri do pet godina. Prve rezultate možemo očekivati nakon tog perioda. Obrazovanje je dinamičan sistem kome su potrebne promene, ali revolucionarne promene nisu garancija uspeha, već mogu proizvesti još veći haos - rekao je ministar.
Kako je dodao, cilj je da Srbija ima što više obrazovanih ljudi koji će znanje pretvarati u ekonomsku vrednost.
- Voleo bih da što više građana Srbije studira i da što više ljudi uspešno završi školu. Kada privreda proizvodi usluge zasnovane na visokom znanju, te usluge vrede više na svetskom tržištu. To menja strukturu privrede i povećava zaradu cele zemlje - zaključio je Dejan Vuk Stanković.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs